PAPIN NAGOVOR UZ MOLITVU ANĐEO GOSPODNJI

Nedjelja, 8. lipnja 2008.

"Jer ljubav mi je mila, ne žrtve, poznavanje Boga, ne paljenice"

Draga braćo i sestre!

U središtu liturgije Riječi ove nedjelje stoji tvrdnja proroka Hošee kojega preuzima Isus u Evanđelju: "Jer ljubav mi je mila, ne žrtve, poznavanje Boga, ne paljenice" (Hoš 6,6). Riječ je o ključnoj riječi, jednoj od onih koje nas uvode u srce Svetoga pisma. Kontekst, u kojemu Isus prihvaća tu riječ, poziv je Mateju, koji je po zvanju "carinik", to jest poreznik koji je porez naplaćivao za rimsku carsku vlast: već zbog toga, Židovi su ga smatrali javnim grješnikom. Pozivajući ga baš dok je sjedio u carinarnici – taj prizor jako dobro prikazuje jedna od najslavnijih Caravaggiovih slika – Isus je s učenicima došao u njegovu kuću i sjeo za stol zajedno s drugim carinicima. Skandaliziranim farizejima je odgovorio: "Ne trebaju zdravi liječnika nego bolesni... Ta ne dođoh zvati pravednike nego grešnike" (Mt 9,12-13).

Evanđelist Matej, uvijek pozoran prema vezi između Staroga i Novoga zavjeta, na tome mjestu u Isusova usta stavlja Hošeino proroštvo: "Hajdete i proučite što znači: Milosrđe mi je milo, a ne žrtva."

Ta je prorokova tvrdnja tako važna da je Gospodin ponovno navodi u jednome drugome kontekstu, s obzirom na poštivanje subote (usp. Mt, 12,1-8). I u tome slučaju On prihvaća odgovornost za tumačenje propisa, očitovavši se na taj način kao "Gospodin" samih pravnih institucija. Okrenut farizejima dodaje: "I kad biste razumjeli što ono znači: Milosrđe mi je milo, a ne žrtva, ne biste osudili one nekrive" (Mt 12,7). Dakle, u tome Hošeinom proroštvu Isus, Riječ tijelom postala, da tako kažemo - "ponovno se našla"; učinio je to baš s cijelim svojim srcem i ostvario svojim ponašanjem, čak i uz cijenu da se sukobi s osjetljivošću vođa svoga naroda. Ta riječ Božja došla je do nas, po evanđeljima, kao jedan od sažetaka cijele kršćanske poruke: prava vjera sastoji se u ljubavi prema Bogu i prema bližnjemu. Evo što daje vrijednost bogoštovlju i obdržavanju propisa.

Obraćajući se sada Djevici Mariji, zamolimo po njezinu zagovoru da uvijek živimo u radosti kršćanskoga iskustva. Majka Milosrđa, Bogorodica, neka u nama pobudi osjećaje sinovske predanosti Bogu, koji je beskrajno milosrđe; neka nam pomogne da kao svoju prihvatimo molitvu što je izriče sveti Augustin u jednome poznatom odlomku svojih Ispovijesti: "Gospodine, smiluj mi se! Jao meni! Evo, ja ne skrivam svojih rana: ti si liječnik, ja sam bolesnik; ti si milosrdan, ja sam bijedan... Sva je moja nada samo u velikom milosrđu tvome" (X, 28.39; 29.40).