PAPIN NAGOVOR UZ MOLITVU ANĐEO GOSPODNJI
Nedjelja, 19. siječnja 2014.
Isus - Boji Jaganjac
Draga braćo i sestre, dobar dan!
Svetkovinom Krštenja Gospodinova, koju smo slavili prošle nedjelju, ušli smo u liturgijsko vrijeme koje se zove "kroz godinu". Na ovu drugu nedjelju Evanđelje nam predstavlja prizor susreta između Isusa i Ivana Krstitelja na rijeci Jordanu. O tome nam pripovijeda izravni očevidac, evanđelist Ivan, koji je prije nego će postati Isusov bio Ivanov učenik, zajedno s bratom Jakovom, Šimunom i Andrijom, sva četvorica iz Galileje i sva četvorica ribari. Krstitelj je dakle ugledao Isusa koji mu se pribliava u mnoštvu i, nadahnut od Boga, prepoznaje u njemu Bojeg poslanika, te zato o njemu govori ovim riječima: "Evo Jaganjca Bojega koji odnosi grijeh svijeta!" (Iv 1, 29).
Glagol koji se prevodi s "oduzima" doslovno znači "dići", "preuzeti na sebe". Isus je došao na svijet s točno određenim poslanjem: osloboditi svijet od ropstva grijeha, preuzimajući na sebe teret grijehâ ljudskog roda. Na koji način? Odgovor glasi: ljubeći. Ne postoji drugi način da se pobijedi zlo osim ljubavlju koja potiče na darivanje vlastitoga ivota za druge. U svjedočanstvu Ivana Krstitelja, Isus ima osobine Sluge Gospodnjega koji "je naše bolesti ponio, naše je boli na se uzeo" (Iz 53, 4), sve dotle da je umro na kriu. On je pravi pashalni jaganjac, koji uranja u rijeku našega grijeha, da nas očisti.
Krstitelj vidi pred sobom čovjeka koji je stao u red zajedno s grešnicima da primi krštenje, premda za tim nije imao potrebe. Čovjeka kojeg je Bog poslao u svijet kao rtveno janje. U Novom zavjetu izraz "jaganjac" se javlja više puta i uvijek se odnosi na Isusa Ta slika janjeta mogla bi iznenaditi; naime, ivotinja koja se ne odlikuje snagom i jakošću preuzima na svoja leđa tako mučan teret. Neizmjerni teret zla uzima i odnosi jedno tako slabo i krhko biće, simbol poslušnosti, poučljivosti i nevine ljubavi, u kojoj ide tako daleko da rtvuje sama sebe. Jaganjac nije onaj koji vlada, već je poslušan; nije agresivan, već miroljubiv; ne pokazuje pande ili zube kada je napadnut, već podnosi i oprašta. I takav je Isus! Takav je Isus, poput janjeta!
Što znači za Crkvu, za nas, danas, biti učenici Isusa Bojeg Jaganjca? To znači staviti na mjesto zlobe nevinost, na mjesto sile ljubav, na mjesto oholosti poniznost i na mjesto stjecanja ugleda sluenje. Lijep je to posao! Mi kršćani moramo to učiniti: staviti na mjesto zlobe nevinost, na mjesto sile ljubav, na mjesto oholosti poniznost i na mjesto stjecanja ugleda sluenje. Biti učenici Jaganjca Bojeg znači ne ivjeti kao „grad pod opsadom", već kao grad podignut na gori, koji je otvoren, gostoljubiv i solidaran. To znači da ne smijemo zauzimati stavove zatvorenosti, već pruati evanđelje svima, svjedočeći ivotom da nas nasljedovanje Isusa čini slobodnijima i radosnijima.
Nakon Angelusa
Danas se slavi Svjetski dan iseljenika i izbjeglica na temu "Selioci i izbjeglice: prema boljem svijetu" koju sam obradio u ranije objavljenoj prigodnoj poruci. Posebno pozdravljam okupljene predstavnike raznih etničkih zajednicâ, posebno katoličke zajednice grada Rima. Dragi prijatelji, vi ste blizu srcu Crkve, jer je Crkva narod koji putuje prema Bojem kraljevstvu, koje je Isus Krist donio među nas. Ne gubite nadu u bolju budućnost! elim vam da ivite u miru u zemljama koje su vas primile i čuvate vrednote kulturâ iz kojih dolazite. elim zahvaliti svima onima koji rade sa seliocima, koji ih primaju i prate u njihovim teškim trenucima, da ih obrane od onih koje je blaeni Scalabrini nazvao "trgovcima ljudskim mesom", koji ele od selilaca napraviti robove! Posebno elim zahvaliti Kongregaciji misionarâ svetog Karla, braći i sestrama blaenog Scalabrinija koji toliko čine u Crkvi i postaju selioci sa seliocima.
U ovom trenutku sjetimo se tolikih selilaca, tolikih izbjeglica, njihovih trpljenja, njihova ivota, toliko puta bez posla, bez dokumenata, tolika bol; moemo svi zajedno uputiti jednu molitvu na selioce i izbjeglice koji ive najtee situacije: Zdravo Marijo...
[...]
Svima elim ugodnu nedjelju i dobar tek. Do viđenja!
Copyright © Dicastero per la Comunicazione - Libreria Editrice Vaticana